Rod Vanda uglavnom nastanjuje tople azijske i pacifičke zone, u većinom epifitskim staništima, s rijetkim terestričnim ili saksoličnim vrstama (na tlu ili na kamenju). S širokom distribucijom od Kine do Himalaje, šireći se do Indonezije, sjeverne Australije i Novog Zelanda, rod Vanda uključuje preko 45 poznatih botaničkih vrsta i preko 1000 hortikulturnih hibrida, čineći rod od posebne važnosti za specijaliziranu trgovinu, kako kao rezano cvijeće za cvjetne aranžmane i bukete, tako i kao žive primjerke, tražene od strane entuzijastičnih kolekcionara orhideja..
Zanimljiv aspekt koji privlači entuzijaste ovom rodu jest da, iako je u obitelji Orchidaceae općenito trajnost cvjetova izravno proporcionalna debljini i čvrstoći latica, rod Vanda čini iznimku od ovog pravila, imajući cvjetove s nježnim, tankim laticama koje traju dugo vremena.
Rijetke ljepote među orhidejama, kako u kromatskom tako i u morfološkom pogledu, s nijansama od ljubičaste do prirodno plave, Vanda preferira lignikolska staništa, čak i na palačama trupaca, bez potrebe da korijenje prodire u supstrat, jer vlaga upijena iz zraka i sposobnost vezanja velikih količina vode u korijenskom tkivu tijekom pljuskova, koju potom otpušta u tkiva biljke, zadovoljavaju potrebe za vlagom za vrste roda. Iako je jedna od prvih opisanih vrsta iz ovog roda Vanda tesselata, 1819. Robert Brown koristi ime roda za opis vrste Vanda roxburghii, koju posvećuje ravnatelju botaničkog vrta u Kalkuti, Williamu Roxburghu.
Epifit s monopodijalnim rastom, s tvrdim, čvrstim listovima raspoređenim perasto u odnosu na stabljiku, Vanda pokazuje varijabilnost listova koja grubo dijeli rod u tri različite skupine: široki listovi, cilindrični listovi i tvrdi (teretni) ili polutvrdi (poluteretni) listovi. U istoj taksonomskoj skupini s rodom Vanda, i snažno povezani i slični, nalaze se i rodovi Ascocentrum i Ascocenda (hibridni rod između Ascocentrum i Vanda). Zajednički prihvaćena, ali ne i jednoglasna sistematika razlikuje 4 glavne skupine:
- Euanthe, koja se temelji na tipologiji vrste Vanda sanderiana;
- Trudelia, koja obuhvaća slične epifitske vrste iz Himalaje;
- Holcoglossum, sa polukopnenim vrstama iz Kine i Indokine
- Papilionanthe, koji obuhvaća kopnene vrste.
Općenito, vrste roda Vanda mogu preživjeti bez ikakve intervencije (bez zalijevanja ili gnojidbe) od 4 do 8 tjedana, ovisno o klimi rasta i sorti. Iako vrste roda Vanda općenito nisu mirisne, postoje predstavnici koji odstupaju od ovog pravila, kao što su Vanda amesiana, Vanda denisoniana, Vanda cristata, Vanda dearie. Neke vrste imaju boju u obliku pruga, poput Vanda coerulea, ili s točkicama, poput Vanda tricolor i Vanda sanderiana. Iako većina vrsta i hibrida cvjeta do 2 – 3 puta godišnje, poznati su slučajevi, uključujući i u Hrvatskoj, kada su pažljivi i predani kolekcionari uspjeli postići čak 6 cvjetanja u roku od 12 mjeseci, kod otpornijih hibrida poput Vanda Nacha Mandarin, koja je također poznata po iznimnoj produktivnosti keikija. Uzgoj predstavnika roda nije težak ako se stvore potrebni uvjeti okoliša, što osigurava aktivan rast i redovito cvjetanje.
Idealna vlažnost za rast roda Vanda bit će dnevne vrijednosti između 60 – 70% i noćne vrijednosti od 80 – 90%, za osiguranje brzog rasta, ali ove vrijednosti su orijentacijske, u praksi su zabilježeni vrlo dobri rezultati i kod stalnog dnevno-noćnog omjera vlažnosti (npr. 60% danju i noću). U slučaju dugotrajnog nedostatka vlage, biljke će postupno izgubiti korijenje, a listovi će postati mekani i naborani (znak dehidracije), zatim će postupno požutjeti i otpasti. Također, bez odgovarajuće vlage, cvjetanje će biti teško postići.
Zalijevanje i sustav uzgoja za rod Vanda moraju uzeti u obzir visoku hidrofiliju roda, jer kako biljke rastu, upijat će veće količine vode.
-
Cresterea in vas din sticla este recomandata in special pentru plante tinere sau de dimensiune medie - vasul din sticla retine umiditatea mai mult timp si genereaza efectul de sera. Experienta practica a colectionarilor din Romania arata ca este suficienta udarea prin scufundarea radacililor timp de aprox. 40 min in apa la temperatura camerei sau usor calduta, la 6-7 zile. Pe fundul vasului poate fi asezat un strat subtire de sphagnum sau bile de argila, daca se constata deshidratarea prea rapida. In sezonul cald, Vanda poate fi ajutata cu pulverizari la cateva zile, in functie de temperatura ambientala si de aspectul plantei.
- Uzgoj u drvenoj košari, bez supstrata, može se preporučiti za primjerke orhideja Vanda srednje veličine (pri vlažnosti zraka iznad 70%) ili veće. Preferira se drvo tropskih stabala jer bolje zadržava vlagu. Ako se želi ova metoda uzgoja i primijeti se da biljka nema dovoljno vlage, u drvenu košaru treba dodati nekoliko većih komada kore i češće prskati korijenje. Ovaj sustav uzgoja zahtijeva kraći interval zalijevanja, procijenjen na 1-3 dana, koji će se prilagođavati ovisno o temperaturi, vlazi i drugim čimbenicima okoliša.
-
Cresterea cu radacinile libere, poate fi recomandata colectionarilor de orhidee Vanda cu experienta, ce pot oferi plantelor un microclimat ideal, cu umiditate si temperatura controlata. Udarea va fi ajustata in functie de factorii de mediu si evolutia plantei.
- Uzgoj u supstratu, postao je vrlo popularan među kolekcionarima jer zahtijeva znatno rjeđe zalijevanje i time manje vremena za njegu. Preporučuje se posebno za mlade biljke ili rijetke vrste kopnenih Vanda, uz posebnu pažnju na vlagu, jer ovaj sustav uzgoja može pridonijeti pojavi truljenja korijena. Vrste roda Vanda mogu se uzgajati u loncima s ugljenom i kamenom, tufom, keramičkim kuglicama, pemzom ili u košarama bez supstrata. Budući da je supstrat uglavnom anorganski, njegova promjena ne mora biti česta i može se obaviti jednom u 4 – 5 godina. Ako se odluči za organski supstrat (mješavina kore i sphagnuma, komadići kokosove ljuske ili veće kore), kao medij za uzgoj, taj supstrat mijenja se barem jednom u 2 godine. Prije postavljanja biljaka u lonce, pristupa se dezinfekciji i gnojidbi komponenti supstrata. U fazi sadnica, Vanda se može uzgajati u sphagnumu dok korijenski sustav ne postane dovoljno razvijen, a biljka dovoljno velika za presađivanje. Zalijevanje se obavlja na 6-8 dana, ali se prilagođava pažljivim praćenjem biljke i mikroklime.
Gnojidba roda Vanda bit će znatno smanjena ili čak obustavljena tijekom zime, kada će i interval zalijevanja biti pažljivo kontroliran. U proljeće se preporučuje povećanje stope gnojidbe kako bi se potaknuo rast i cvjetanje, a ovaj tretman može se nastaviti i tijekom cvatnje, jer biljke troše veliku količinu hranjivih tvari u procesu cvjetanja. S aspekta tehnike uzgoja, Vanda je vrlo slična rodovima Cattleya i Cymbidium, ali preferira veću količinu dušika pri gnojidbi jer zahtijeva i veći unos svjetlosnog zračenja. Iz tog razloga, dok se kod većine rodova orhideja preporučuje primjena gnojiva u koncentracijama od 25 – 50% preporučene doze proizvođača, kod roda Vanda koristi se koncentracija od 50 – 75% preporučene doze, pa čak i 100% za primjerke velikih dimenzija (pod uvjetom da se koristi kvalitetno gnojivo kako ne bi došlo do oštećenja korijena), s brzim rastom, ili za primjerke bogate keikijima i s obilnim cvjetanjem na više od 2-3 stabljike. Korišteno gnojivo može imati uravnoteženu formulu tipa 20 – 20 – 20. Gnojidba se obavlja odmah nakon zalijevanja, kako bi korijenje bilo natopljeno vodom, a zatim se izvodi novo obilno zalijevanje kako bi se isprala i uklonila višak gnojiva.
Idealna svjetlost za rod Vanda bit će jaka, čak jača nego kod roda Cattleya, ali jednako tako filtrirana, ne izravna. Višak svjetlosti lako se može prepoznati po žućenju listova i pojavi opekotina od sunca. Suprotno tome, tamnozelena boja ukazuje na nedostatak zadovoljavajuće količine svjetlosti.
Idealna temperatura za rast Vande bit će dnevne vrijednosti između 21 – 30 ℃ i noćne vrijednosti do 10 – 15 ℃. U slučaju visokih temperatura (iznad 30 ℃), bit će potrebno osigurati češće zalijevanje, ponekad čak 2 – 3 puta dnevno. U slučaju niskih temperatura (ispod 18 ℃), treba imati na umu da obilno zalijevanje najvjerojatnije uzrokuje gljivične bolesti listova i korijena.
Ventilacija je izuzetno važna za vrste roda Vanda, jer njezin nedostatak može lako uzrokovati gljivične bolesti.
Savjeti i trikovi
- Vanda može rasti u simbiozi s Tillandsia Usneoides (Spanish Moss). Omotavanjem korijenja u Spanish Moss, vlaga se mnogo bolje zadržava.
- U slučaju sustava uzgoja u drvenoj košari, korijenje se može djelomično prekriti Sphagnum mahovinom radi bolje zadržavanja vlage.
- Vanda dolazi od proizvođača s tankim "stakleničkim" korijenjem. S vremenom se ti korijeni gube, a umjesto njih pojavljuju se debeli korijeni s mnogo većom sposobnošću zadržavanja vode. Stoga je gubitak tankih korijena normalan fenomen.
- Vanda treba razdoblja prilagodbe od 4 do 12 mjeseci. Tijekom tog razdoblja moguće je da biljka neće cvjetati ili neće dati zadovoljavajuće cvjetanje. To nije razlog za paniku i nije potrebna nikakva akcija.
Želiš li vidjeti više članaka i steći više znanja? Ovaj je članak besplatan, ali možeš podržati secretgarden.ro s recenzijom ovdje:
Google: Recenzije na Googleu
Facebook: Recenzije na Facebooku